Vid bebe od 3 mjeseca

Raspon u kojem se u ovoj dobi nalazi 95 % beba kreće se od 1,04 do 4,41 ciklusa po stupnju. Bebe se međusobno jako razlikuju, a podatak bez tog raspona zavarava.

Boje

Na osi crveno–zeleno model u ovoj dobi razlikovanje boja smješta na oko 100 % zrele vrijednosti, a na osi plavo–žuto na oko 100 %. Oba kanala rade već u prva dva mjeseca – česta tvrdnja da bebe mjesecima ne vide plavu boju ima slabije uporište nego što se čini.

Zašto drugi izvori navode veći broj

Kad se oštrina vida mjeri bilježenjem odgovora mozga na uzorak pruga, a ne promatranjem onoga što beba gleda, ista dob daje oko 7,3 ciklusa po stupnju umjesto 2,14 – razlika od 3,4 puta. Nijedan od ta dva podatka nije pogrešan: odgovor mozga procjenjuje koliko detalja oko i rani dijelovi vidnog sustava propuštaju dalje, a promatranje onoga što beba gleda procjenjuje na što beba dokazano reagira. Ova stranica navodi podatak dobiven promatranjem onoga što bebe gledaju, jer to je pitanje koje roditelj postavlja.

Sluh

U ovoj dobi zvuk mora biti oko 22 dB glasniji nego za vas da bi beba na njega uopće reagirala. Ta se razlika najprije smanjuje za visoke tonove: njihov se prag približi razini odraslih već u prvoj godini, a prag za duboke tonove tek u školskoj dobi.

Opširniji odgovor

Akomodacija, odnosno izoštravanje oka, prestaje biti tako promjenjiva: do otprilike tri ili četiri mjeseca smanjuje se stalna pogreška fokusiranja, a izoštravanje sve bolje prati promjene udaljenosti. Izoštravanje je manje važno nego što se čini, jer beba u ovoj dobi fine detalje ionako ne razlučuje, pa je raspon udaljenosti na kojima slika izgleda jednako oštro vrlo širok.

Razvojni miljokazi

Ovo su rasponi iz objavljenih istraživanja i opisuju bebe općenito. Nisu popis koji treba odraditi, a ova aplikacija nikada ne procjenjuje vašu bebu.

• Fokusiranje se ustaljuje — Fokusiranje je u početku promjenjivo i ustali se tijekom prva tri do četiri mjeseca. Važno je manje nego što se čini: beba u toj dobi ionako ne razlučuje fine detalje, pa je raspon udaljenosti na kojima slika izgleda jednako oštro vrlo širok, a pogreška fokusiranja nije ono što ograničava bebin vid.
• Dubina uz pomoć obaju očiju — Opažanje dubine iz male razlike između slika koje vide lijevo i desno oko pojavljuje se prilično naglo, obično negdje u dobi od tri do pet mjeseci, a ne postupno. Na ravnom se zaslonu ne može prikazati, pa ga ova aplikacija opisuje i ne pokušava nacrtati.
• Sve više detalja — U prva tri mjeseca najfiniji uzorak koji beba može razlučiti postane otprilike četiri puta finiji, a tijekom prve godine oko četrnaest puta. Na prvom rođendanu oštrina vida i dalje je oko četvrtine oštrine odrasle osobe, a poboljšava se još godinama nakon toga.
• Svijet postaje širi — Pri rođenju je područje u kojem beba reagira na ono što se događa oko nje usko, a širi se tijekom prvih šest mjeseci. Ova aplikacija to opisuje umjesto da oko slike crta tamni prsten, jer bi prsten tvrdio da postoji oštar rub, a mjerenja takav rub ne pokazuju.
• Brže treperenje postaje vidljivo — U prvim tjednima svjetlo mora treperiti sporije da bi beba uopće vidjela da treperi – treperenje koje odrasla osoba još primjećuje bebi već izgleda kao postojano svjetlo. Ta se sposobnost u prvih nekoliko mjeseci približi vrijednostima odraslih. Ovdje se to opisuje riječima, a ne prikazuje, jer bi usporeni prikaz kamere bio tek zamjena za nešto što ta istraživanja nisu mjerila.

Izvori

• Banks, M.S. & Salapatek, P. (1978). "Acuity and contrast sensitivity in 1-, 2-, and 3-month-old human infants." Investigative Ophthalmology & Visual Science 17(4), 361–365.
  Oštrina vida procijenjena na drugi način, prema točki u kojoj završavaju cjelovite krivulje osjetljivosti na kontrast, te vrlo niska prostorna frekvencija na kojoj je osjetljivost na kontrast najveća u prvim mjesecima života.
• Banks, M.S. (1980). "The development of visual accommodation during early infancy." Child Development 51(3), 646–666.
  Podatak da se stalna pogreška fokusiranja i nagib akomodacijskog odgovora poboljšavaju do otprilike 3–4 mjeseca te da pogreška akomodacije ne ograničava bitno oštrinu vida beba.
• Braddick, O., Atkinson, J., French, J. & Howland, H.C. (1979). "A photorefractive study of infant accommodation." Vision Research 19(12), 1319–1330.
  Dosljedno fokusiranje pri maloj akomodacijskoj potrebi od oko 1,3 dpt (≈ 75 cm), koje se pojavljuje u dobi od 3 do 6 mjeseci.
• Clavadetscher, J.E., Brown, A.M., Ankrum, C. & Teller, D.Y. (1988). "Spectral sensitivity and chromatic discriminations in 3- and 7-week-old human infants." Journal of the Optical Society of America A 5(12), 2093–2105.
  Podatak da malo beba od 3 tjedna pokazuje pouzdano razlikovanje boja, dok ga pokazuje većina beba od 7 tjedana, te prednost dugih valnih duljina u dobi od 3 tjedna.
• Haynes, H., White, B.L. & Held, R. (1965). "Visual accommodation in human infants." Science 148(3669), 528–530.
  Medijan udaljenosti fokusa od 19 cm kod budne novorođenčadi – izvor tvrdnje „bebe vide na 20 do 30 cm“, naveden kako bi aplikacija mogla reći što rad podupire, a što ne.
• Held, R., Birch, E.E. & Gwiazda, J. (1980). "Stereoacuity of human infants." Proceedings of the National Academy of Sciences 77(9), 5572–5574.
  Nagla pojava stereovida otprilike u dobi od 3 do 5 mjeseci – objašnjena u aplikaciji i nikad nacrtana, jer je ravni zaslon ne može prikazati.
• Mohn, G. & van Hof-van Duin, J. (1986). "Development of the binocular and monocular visual fields of human infants during the first year of life." Clinical Vision Sciences 1(1), 51–64.
  Suženo vidno polje novorođenčeta i njegovo širenje tijekom prve godine – opisano u aplikaciji, namjerno ne prikazano kao zatamnjenje rubova slike.
• Neijzen, C.M., de Wit, F.M., et al. (2025). "Reference values for the Teller Acuity Cards II (TAC II) in infants and preverbal children, a meta-analysis." Acta Ophthalmologica. doi:10.1111/aos.17447.
  Krivulja binokularne oštrine vida za rešetke, dobivena promatranjem ponašanja, koju aplikacija prikazuje, i njezina navedena nesigurnost od približno 0,16 log10 jedinice, jednaka u svakoj dobi.
• Norcia, A.M. & Tyler, C.W. (1985). "Spatial frequency sweep VEP: visual acuity during the first year of life." Vision Research 25(10), 1399–1408.
  Krivulja oštrine vida dobivena vidnim evociranim potencijalima s promjenjivim uzorkom (sweep VEP), navedena uz krivulju dobivenu promatranjem ponašanja kao gornja granica, te referentna vrijednost za odrasle od 24,3 c/stupanj izmjerena istim uređajem.
• Norcia, A.M., Tyler, C.W. & Hamer, R.D. (1990). "Development of contrast sensitivity in the human infant." Vision Research 30(10), 1475–1486.
  Prag kontrasta pri niskoj prostornoj frekvenciji koji pada sa 7 % u dobi od 2–3 tjedna na asimptotu od 0,5 % u dobi od 9 tjedana, u odnosu na 0,32–0,22 % kod odraslih, te dvofazni oblik razvoja osjetljivosti na kontrast.
• Peeples, D.R. & Teller, D.Y. (1975). "Color vision and brightness discrimination in two-month-old human infants." Science 189(4208), 1102–1103.
  Utvrđeno razlikovanje crvene i bijele boje u dobi od dva mjeseca.
• Regal, D.M. (1981). "Development of critical flicker frequency in human infants." Vision Research 21(4), 549–555.
  Niska kritična frekvencija stapanja treperenja u prvim tjednima, koja u nekoliko mjeseci doseže vrijednosti bliske onima odraslih – opisano, ne prikazano.
• Skelton, A.E., Maule, J. & Franklin, A. (2022). "Infant colour perception: Insight into perceptual development." Child Development Perspectives 16(2), 90–95.
  Vremenski slijed iz preglednog rada koji pojavu vida boja smješta otprilike između 3 tjedna i 3 mjeseca.
• Varner, D., Cook, J.E., Schneck, M.E., McDonald, M. & Teller, D.Y. (1985). "Tritan discriminations by 1- and 2-month-old human infants." Vision Research 25(6), 821–831.
  Dokazivo tritan razlikovanje (S-čunjići) u dobi od 1 i 2 mjeseca, zbog čega aplikacija ne dramatizira višemjesečnu odsutnost plavo-žutog vida.
• ISO 226:2003, Acoustics — Normal equal-loudness-level contours; with Fastl, H. & Zwicker, E. (2007). Psychoacoustics: Facts and Models, 3rd ed. Springer (minimum audible field).
  Referentna krivulja najtiših čujnih zvukova za odrasle u slobodnom polju, kojoj se dodaje povišenje praga kod beba.
• Olsho, L.W., Koch, E.G., Carter, E.A., Halpin, C.F. & Spetner, N.B. (1988). "Pure-tone sensitivity of human infants." Journal of the Acoustical Society of America 84(4), 1316–1324.
  Primarni skup podataka o pragovima sluha za čiste tonove na kojem se temelji audiogram beba.
• Werner, L.A. (2002). "Infant auditory capabilities." Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery 10(5), 398–402.
  Pragovi sluha utvrđeni promatranjem ponašanja od 40–55 dB SPL u dobi od 1 mjeseca, koji padaju na 10–30 dB SPL u dobi od 6 do 12 mjeseci; u dobi od 6 mjeseci prag na 4 kHz samo oko 10 dB viši nego kod odraslih, dok niske frekvencije sazrijevaju još i u djetinjstvu; te podatak da je pužnica pri rođenju u terminu zrela, pa povišeni prag potječe iz srednjeg uha i središnjeg živčanog sustava.

Ovo nije test vida ni sluha. Ako vas nešto brine, razgovarajte sa svojim pedijatrom ili s dječjim oftalmologom.

Ovo je približan prikaz opažanja, a ne rekonstrukcija onoga što vaša beba vidi. Stvarne se bebe međusobno jako razlikuju.

Isprobaj simulator →