Što brojevi znače

Stereovid znači da mozak uspoređuje malo različitu sliku iz svakog oka kako bi vidio dubinu. Za to oba oka moraju biti dobro usklađena i oba moraju slati upotrebljivu sliku, zato stereovid stiže tako naglo čim su svi dijelovi na mjestu.

Zanimljivost

Trodimenzionalni vid jedna je od stvari koje vam ova aplikacija objašnjava umjesto da ih pokaže, i jedina koju nijedan zaslon nikad ne bi mogao pokazati. Zaslon mobitela je ravan – u njemu nema dubine koja bi se mogla ukloniti, pa bi svaka simulacija „gubitka 3D-a“ bila slika ničega.

Opširniji odgovor

Vid dubine obama očima jedna je od rijetkih stvari u razvoju vida beba koja se pojavi odjednom, poput stepenice, a ne postupno, poput kosine. Na ravnom zaslonu vid dubine ne može se uopće prikazati, pa ga i ova stranica i aplikacija opisuju umjesto da crtaju nešto što bi mu bilo tek zamjena.

Zašto to djeluje u ovoj dobi

Što sada privlači bebin pogled

Poredano prema onome što beba ove dobi zaista najbolje vidi: krupno i kontrastno, blizu i u pokretu. Ništa ovdje nije razvojni miljokaz i ništa ovdje nije test.

01

Vaše lice, izbliza

Lice na oko 30 cm krupno je, kontrastno i pomiče se – upravo ono što beba ove dobi najbolje vidi, i to sve odjednom.

Ne košta ništa.
02

Crno-bijele kartice

Veliki, upadljivi oblici bez sitnih detalja, u gotovo punom kontrastu. U ovoj je dobi to praktički jedina vrsta uzorka dovoljno kontrastna da je beba vidi.

Potraži · Amazon

Kao Amazonov partner zarađujem od kupnji koje ispunjavaju uvjete. Ovaj redoslijed nije na prodaju.

Izvori

  • Banks, M.S. & Salapatek, P. (1978). "Acuity and contrast sensitivity in 1-, 2-, and 3-month-old human infants." Investigative Ophthalmology & Visual Science 17(4), 361–365.
    Oštrina vida procijenjena na drugi način, prema točki u kojoj završavaju cjelovite krivulje osjetljivosti na kontrast, te vrlo niska prostorna frekvencija na kojoj je osjetljivost na kontrast najveća u prvim mjesecima života.
  • Banks, M.S. (1980). "The development of visual accommodation during early infancy." Child Development 51(3), 646–666.
    Podatak da se stalna pogreška fokusiranja i nagib akomodacijskog odgovora poboljšavaju do otprilike 3–4 mjeseca te da pogreška akomodacije ne ograničava bitno oštrinu vida beba.
  • Braddick, O., Atkinson, J., French, J. & Howland, H.C. (1979). "A photorefractive study of infant accommodation." Vision Research 19(12), 1319–1330.
    Dosljedno fokusiranje pri maloj akomodacijskoj potrebi od oko 1,3 dpt (≈ 75 cm), koje se pojavljuje u dobi od 3 do 6 mjeseci.
  • Clavadetscher, J.E., Brown, A.M., Ankrum, C. & Teller, D.Y. (1988). "Spectral sensitivity and chromatic discriminations in 3- and 7-week-old human infants." Journal of the Optical Society of America A 5(12), 2093–2105.
    Podatak da malo beba od 3 tjedna pokazuje pouzdano razlikovanje boja, dok ga pokazuje većina beba od 7 tjedana, te prednost dugih valnih duljina u dobi od 3 tjedna.
  • Haynes, H., White, B.L. & Held, R. (1965). "Visual accommodation in human infants." Science 148(3669), 528–530.
    Medijan udaljenosti fokusa od 19 cm kod budne novorođenčadi – izvor tvrdnje „bebe vide na 20 do 30 cm“, naveden kako bi aplikacija mogla reći što rad podupire, a što ne.
  • Held, R., Birch, E.E. & Gwiazda, J. (1980). "Stereoacuity of human infants." Proceedings of the National Academy of Sciences 77(9), 5572–5574.
    Nagla pojava stereovida otprilike u dobi od 3 do 5 mjeseci – objašnjena u aplikaciji i nikad nacrtana, jer je ravni zaslon ne može prikazati.
  • Mohn, G. & van Hof-van Duin, J. (1986). "Development of the binocular and monocular visual fields of human infants during the first year of life." Clinical Vision Sciences 1(1), 51–64.
    Suženo vidno polje novorođenčeta i njegovo širenje tijekom prve godine – opisano u aplikaciji, namjerno ne prikazano kao zatamnjenje rubova slike.
  • Neijzen, C.M., de Wit, F.M., et al. (2025). "Reference values for the Teller Acuity Cards II (TAC II) in infants and preverbal children, a meta-analysis." Acta Ophthalmologica. doi:10.1111/aos.17447.
    Krivulja binokularne oštrine vida za rešetke, dobivena promatranjem ponašanja, koju aplikacija prikazuje, i njezina navedena nesigurnost od približno 0,16 log10 jedinice, jednaka u svakoj dobi.
  • Norcia, A.M. & Tyler, C.W. (1985). "Spatial frequency sweep VEP: visual acuity during the first year of life." Vision Research 25(10), 1399–1408.
    Krivulja oštrine vida dobivena vidnim evociranim potencijalima s promjenjivim uzorkom (sweep VEP), navedena uz krivulju dobivenu promatranjem ponašanja kao gornja granica, te referentna vrijednost za odrasle od 24,3 c/stupanj izmjerena istim uređajem.
  • Norcia, A.M., Tyler, C.W. & Hamer, R.D. (1990). "Development of contrast sensitivity in the human infant." Vision Research 30(10), 1475–1486.
    Prag kontrasta pri niskoj prostornoj frekvenciji koji pada sa 7 % u dobi od 2–3 tjedna na asimptotu od 0,5 % u dobi od 9 tjedana, u odnosu na 0,32–0,22 % kod odraslih, te dvofazni oblik razvoja osjetljivosti na kontrast.
  • Peeples, D.R. & Teller, D.Y. (1975). "Color vision and brightness discrimination in two-month-old human infants." Science 189(4208), 1102–1103.
    Utvrđeno razlikovanje crvene i bijele boje u dobi od dva mjeseca.
  • Regal, D.M. (1981). "Development of critical flicker frequency in human infants." Vision Research 21(4), 549–555.
    Niska kritična frekvencija stapanja treperenja u prvim tjednima, koja u nekoliko mjeseci doseže vrijednosti bliske onima odraslih – opisano, ne prikazano.
  • Skelton, A.E., Maule, J. & Franklin, A. (2022). "Infant colour perception: Insight into perceptual development." Child Development Perspectives 16(2), 90–95.
    Vremenski slijed iz preglednog rada koji pojavu vida boja smješta otprilike između 3 tjedna i 3 mjeseca.
  • Varner, D., Cook, J.E., Schneck, M.E., McDonald, M. & Teller, D.Y. (1985). "Tritan discriminations by 1- and 2-month-old human infants." Vision Research 25(6), 821–831.
    Dokazivo tritan razlikovanje (S-čunjići) u dobi od 1 i 2 mjeseca, zbog čega aplikacija ne dramatizira višemjesečnu odsutnost plavo-žutog vida.
  • ISO 226:2003, Acoustics — Normal equal-loudness-level contours; with Fastl, H. & Zwicker, E. (2007). Psychoacoustics: Facts and Models, 3rd ed. Springer (minimum audible field).
    Referentna krivulja najtiših čujnih zvukova za odrasle u slobodnom polju, kojoj se dodaje povišenje praga kod beba.
  • Olsho, L.W., Koch, E.G., Carter, E.A., Halpin, C.F. & Spetner, N.B. (1988). "Pure-tone sensitivity of human infants." Journal of the Acoustical Society of America 84(4), 1316–1324.
    Primarni skup podataka o pragovima sluha za čiste tonove na kojem se temelji audiogram beba.
  • Werner, L.A. (2002). "Infant auditory capabilities." Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery 10(5), 398–402.
    Pragovi sluha utvrđeni promatranjem ponašanja od 40–55 dB SPL u dobi od 1 mjeseca, koji padaju na 10–30 dB SPL u dobi od 6 do 12 mjeseci; u dobi od 6 mjeseci prag na 4 kHz samo oko 10 dB viši nego kod odraslih, dok niske frekvencije sazrijevaju još i u djetinjstvu; te podatak da je pužnica pri rođenju u terminu zrela, pa povišeni prag potječe iz srednjeg uha i središnjeg živčanog sustava.

Ovo nije test vida ni sluha. Ako vas nešto brine, razgovarajte sa svojim pedijatrom ili s dječjim oftalmologom.

Ovo je približan prikaz opažanja, a ne rekonstrukcija onoga što vaša beba vidi. Stvarne se bebe međusobno jako razlikuju.

Isprobaj simulator